Intervju: Berina Filipović Kulenović: Pozitivan imidž vrijedan uloženog truda

Sve što na posmatrača ostavlja dojam nagna ga na razmišljanje. Kad mozak dozvoli interakciju s vanjskim svijetom automatski se detektuje informacija koja se procesuira, inicira misao i pretvara u percepciju o vanjskom svijetu.
Imidž popunjava i čini iniciranu misao kontinuiranom i tečnom, a razmišljanje dovodi do zaključka i potvrde konstatacije da imidž odobrava ili ne odobrava; stvara ili razara.

Berina Filipović Kulenović s više od dvadeset godina rada u međunarodnim odnosima i javnoj diplomatiji u Kantonu Sarajevo i predstavništvu Grada Beča u Sarajevu svrstava se u iskusnog poznavaoca značenja, praktične primjene i unapređenja pozitivnog imidža jedne države, sredine ili nacije na ciljnim tržištima.

Kako se danas definiše pojam imidž i kako se održava….?

– Po definiciji , imidž je predodžba ili jednostavnije rečeno misao bazirana na dokazu i kao takav se akceptira. Interesovanje posmatrača se usmjerava na elemente ili okolnosti koji u svakodnevnom životu utiču na kvalitet imidža.
Razvoj IT tehnologija je u jednom momentu dinamičnog savremenog života doveo do toga da se imidž, odnosno predodžba počela procjenjivati brzo i površno stvarajući ne samo površnu sliku već često i pogrešnu predodžbu koja je za posljedice imala više štete nego koristi.

Da ne bi bilo zabune mora se reći da uvijek postoji pozitivna i negativna strana medalje, u ovom slučaju pozitivan i negativan imidž?

– Praksa je pokazala da svi jačaju pozitivni imidž da bi negativni, pa čak i elemente koji bi nagnali na sumnju u pozitivni imidž, stavili u drugi plan sa željom da ih kroz vrijeme u potpunosti eliminišu.
U današnje vrijeme trke i borbe za naklonost potrošača na ciljnim tržištima, bitno je da imidž države, nacije ili bilo koje jedinice samouprave neupitno ostavi dojam kvalitetnog i nesumnjivo stabilnog pozitivnog imidža.
Imidžu se ne prilazi kao nečemu novom. Imidž je iskonski i postoji od samih početaka razvoja na svim poljima ali je promjenjiv i podložan uticaju svega a posebno trendova, životnog standarda, nivoa razvoja, i kao takav je zahtjevan. Pristupa mu se osmišljeno s jasnom strategijom i detaljno definisanim ciljevima, ciljnoj grupi i svrsi.
Radi toga je neophodno imati tačno definisan proces upravljanja imidžom. Upravljanje imidžom mora imati kontinuitet. To je proces kreiranja autentičnog i odgovarajućeg imidža koji ima za cilj pojačavanje pozitivnog odnosno upravljanje uspjehom.
Jednostavije rečeno, upravljanje imidžom je proces razvoja i kontrole sadržaja, percepcije i pozitivnog dojma koji sigurno pomaže u ostvarivanju cilja.

Šta se u konačnici od imidža može očekivati?

– Svjetske metropole su kroz vrijeme odolijevale trendovima i situacijama koje su narušavale njihov pozitivan imidž i uspijevale osigurati sebi visoko mjesto na ljestvici najboljih i samim tim definisati i ulogu imidža na tržištu. Smisao i cilj pozitivnog imidža pretočen u instrument kojim se utiče na javno mišljenje, tržište i potrošnju su prisutni htjeli mi to ili ne. Bogatije sredine ga definišu i koriste da bi očuvale ili vratile lidersku ulogu u kreiranju tržišta i ležernog nametanja potrošaču. Manje sredine i gradovi su primjenjujući i prilagođavajući znanja i iskustva iskusnih, u posljednjih nekoliko decenija i same poradile na svom imidžu, unaprijedile ga i iskoristile za etabliranje na ciljnim tržištima. Praksa pokazuje da je moguće u kratkom vremenskom periodu uz kvalitetno osmišljenu strategiju i osmišljenu kombinaciju elemenata imidža države, grada ili nacije napraviti unapređenje i nametnuti se na konkurentnom tržištu. Biti prisutan na tržištu znači biti otvoren za saradnju, investicije, za posjete. Pozitivan imidž olakšava komunikaciju a pozitivna predodžba sagovornika čini ležernijim i sigurnijim te voljnim da se upusti u saradnju, investiranje ili posjetu. Treba li reći da je smisao novac i njegova cirkulacija, te da se na taj način brinemo o budžetu, radnim mjestima i životnom standardu.

Da li se dobre prakse iz okruženja mogu primijeniti kod nas?

– Bosna i Hercegovina i Sarajevo imaju svoj imidž koji je u posljednje vrijeme pao u drugi plan. Nažalost, sredine iz našeg okruženja su agresivnije i osmišljenije nastupale na tržištima i izbile u vrh. Primjer su Zagreb, Budimpešta ili Beč. Mi nesvjesno pozitivno reagujemo na ove gradove ali se ne pitamo šta stoji iza tih pozitivnih misli. Ovi gradovi imaju razrađene strategije kojima ležerno i gotovo nenametljivo dnevno unapređuju svoj pozitivan imidž. Mediji igraju značajnu ulogu i oni se koriste za upravljanje imidžom. Društvene mreže, influenseri i svi oni koji utiču na kreiranje javnog mišljenja su neizostavni dio u lancu održavanja pozitivnog imidža na tržištu.
Uz pozitivan imidž, svaki produkt pa tako i lokacija uz osnove marketinga postaje brend odnosno atraktivna destinacija.
Skup elemenata koji jednoj sredini osiguravaju stabilan pozitivan imidž daju paletu aktraktivnih sadržaja koji vremenom postaju brendovi koji osiguravaju konkurentnost i olakšavaju nastup na ciljnim tržištima. Pozitivan imidž se gradi lokalno i lagano se širi na globalnim tržištima. Pozitivan imidž se komunicira a da bi se osigurao uspjeh, u praksi se, vrlo često angažuju upravo prirodno nadareni.

Related posts