Uloga peer to peer (P2P) kreditiranja u ekonomskom oporavku

Države članice EU najavile su početak evropskog ekonomskog oporavka od krize COVID-19 uz najavu stimulativnog paketa u iznosu od 750 milijardi eura. Paket sastavljen od bespovratnih sredstava i zajmova, ekvivalentan 5% BDP-a u EU biće dodijeljen vladama širom EU u narednih sedam godina.

To je prvi put da će novac biti prikupljen obveznicama od strane Evropske komisije. To znači dramatičan preokret u ekonomskom upravljanju na nivou cijele EU, dajući EU novi fiskalni alat koji će ići uz monetarne alate ECB. To u praksi znači da članice EU po prvi put poduzimaju kolektivne monetarne akcije kako bi osigurale ekonomsko zdravlje čitave unije.Dolazak ovog stimulativnog paketa očito je dobrodošao.

Tržišta u Europi i u SAD-u odgovorila su pozitivno na vijest, no još nije jasno na koji će se način ovaj poticajni paket distribuirati. Svaka će zemlja imati veliku količinu slobode da odluči gdje i kako će utrošiti svoj poticajni novac.

Mnogi će uložiti u infrastrukturne projekte, ali postoji dobra šansa da će se neki odlučiti i za oblik “helicopter money”, bilo za privredu, pojedince ili oboje. Helicopter money odnosi se na niz nekonvencionalnih monetarnih alata, ali glavna ideja je da novac bude “ubačen” u ekonomiju da bi se povećala likvidnost u obliku jednokratne pomoći ili stalne financijske podrške.

Mnoge vlade u Evropi već su raspodjelile sredstva građanima i privredi kako bi ih podržale u prvim danima krize. Njemačka je izdvojila sredstva u iznosu od 13,3% svog BDP-a za pomoć ekonomskom oporavku. Ovo uključuje 50 milijardi eura bespovratnih sredstava za mala preduzeća i isplate fizičkim licima kao što je jednokratna isplata u od 300 eura roditeljima za svako dijete u njihovoj porodici. Francuska je do sada potrošila 106 milijardi eura na podršku kompanijama i pojedincima i poticanje ekonomije.

Efikasnost “helikopter” modela

To nas dovodi do šireg pitanja: koliko su efikasni stimulacijski paketi velikih razmjera “od vrha prema dole” u poticanju ekonomije? Iako će ubrizgavanje novca imati određen uticaj, veličinu tog uticaja odredit će ko prima poticaj i kako će ga koristiti. Od presudne je važnosti da li će primatelji, bilo preduzeca ili pojedinci, potrošiti poticajni novac koji dobivaju ili ga uštediti. Ako izaberu drugu opciju, taj novac će ostati izvan ekonomije ograničavajući njegovu namjenu kao poticaj.

Dokazan je slučaj kako su poticaji korišteni u SAD-u nakon finansijske krize 2008 godine. Američka domaćinstva dobila su 96 milijardi dolara ekonomskog poticaja. Godinu dana nakon raspodjele, istraživači iz Federalnih rezervi i Univerziteta u Michiganu proveli su detaljnu analizu o tome šta su domaćinstva učinila sa tim novcem. Njihova otkrića potvrdila su njihov strah – većina Amerikanaca je zadržala čekove, a samo trećina ih je potrošila.

U vremenima ekonomske nesigurnosti, takvo ponašanje ima savršen smisao. Ali u pogledu poticanja za ekonomiju to je veliki problem. Ako se novac koji se ubacuje u ekonomiju prebaci u štednju, to će imati samo ograničen efekat na pomoć ekonomiji kako bi izašla iz recesije. Šta ako se ista situacija dogodi i sa paketom poticajnih sredstava EU?

P2P kreditiranje može biti win-win model?

U neizvjesnim vremenima nije realno očekivati ​​da će pojedinci i kompanije koji su finansijski osigurani početi trošiti novac uz poticajni novac koji dobivaju. U ovim će nesigurnim vremenima prije tražiti mogućnosti ulaganja, stoga ima smisla tražiti načine na koje mogu ulagati kako bi novac nastavio da cirkuliše ekonomijom. A P2P je možda pravi odgovor.

Nije slučajno što je P2P postao značajan model ulaganja nakon finansijske krize 2008. godine. Rane platforme sa sjedištem u SAD-u poput Prosper-a i Lending Club-a pokrenule su se nakon krize 2008. godine. Ubrzo nakon toga, uslijedio je sličan trend i u Velikoj Britaniji (kroz platforme poput Zopa) i konačno dalje širenje u Europi.

Jedan od glavnih razloga zašto su P2P platforme rasle od 2008. je taj što pokrivaju potrebe kako na strani investitora, tako i na strani zajmoprimca, potrebe koje su posebno važne u ekonomijama koje se oporavljaju od pada.

P2P investitorima nudi potpuno novu grupu finansijskih instrumenata

Sa stanovišta investitora, glavna pitanja u poslije-kriznim razdobljima jesu neizvjesnost na finansijskim tržištima i vrlo niske kamatne stope. P2P kreditiranje nudi investitorima mogućnost diverzifikacije portfelja i ulaganja u nove finansijske instrumente. Također pruža mogućnost prinosa većeg od prosječnog prinosa. To vrijedi čak i ako su zadane stope visoke u vrijeme krize, pod uslovom da investitori mogu da se diverzificiraju u rasponu kredita visokog i niskog stepena.

P2P kreditiranje, ako se pravilno obavi, održiv je model za investitore tokom krize i oporavka a od krucijalne je važnosti razumjeti da uloženi novac ide direktno u ekonomiju. Za razliku od ulaganja u obveznice, dionice ili druge finansijske instrumente, gdje uloženi iznosi nemaju direktan uticaj na likvidnost i novčani tok, P2P investitori će posjedovati dio novčanih tokova kreditnog poslovanja, drugim riječima njihov novac će direktno pomoći pokretanju ekonomskog oporavka,.

P2P za korisnike kredita

Mala preduzeća i pojedinci koji imaju posao u izloženim sektorima jako su pogođeni recesijom izazvanom COVID-19. Mnogi se okreću pozajmljivanju kao načinu za stabiliziranje ili pokrivanje gubitaka prihoda koji nastaju zbog prekida rada. Ipak, pristup kreditima može biti težak, pogotovo kada su banke više zaokupljene stabiliziranjem vlastite pozicije.

Nedavna analiza u Velikoj Britaniji otkrila je da su banke koje su primile državne zajmove koriste ih za „povećanje rezervacije za buduće gubitke“. Drugim riječima, taj novac žele staviti negdje na sigurno. A to ne znači potrošačke zajmove ili kredite malim preduzećima.

S druge strane, P2P platforme pružaju dodatni izbor korisnicima koji su itekako usporedivi sa bankama i ne-bankarskim zajmodavcima u pogledu kamatnih stopa. Pojačana konkurencija također može biti poticaj za banke da budu aktivnije u kreditiranju zbog rizika od gubitka tržišnog udjela.


FinConf News

Financial Services News